Jestivo cijeće

Jestivo cvijeće se koristi u kulinarstvu kao dekoracija za torte, slastice, koktele. Prepoznato je i kao poželjan dodatak mnogim jelima u današnjem svijetu u kojem je osviještenost o važnosti pravilne prehrane i prirodnih sastojaka sve veća. Osobito su poželjni zbog svoje niske energetske vrijednosti i sadržaja masti.
Iako se u nekim kulturama tradicionalno koristi u kulinarstvu i medicini, jestivo cvijeće postaje sve popularnije diljem svijeta zbog svog bogatstva fitohemikalijama, sastojcima kojima se pripisuje sve veći broj pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje.

Dragoljub

 

Dragoljub je zeljasta, višegodišnja biljka. Poznata je kao ukrasna vrtna vrsta, ali i kao ljekovita biljka u narodnoj medicini i namirnica od koje se može spremati ukusna vitaminska salata. Cvjeta isključivo od početka ljeta do prvih mrazeva. Dragoljub nema nekih velikih zahtjeva pri uzgoju osim što mu je potrebno nešto više vlage u zemljištu, voli svjetlost. Dragoljub se sije u aprilu ili maju, važno je znati da dragoljub ne voli presađivanja, a ako se presađuje onda to učiniti polako i pažljivo. Dobro podnosi sušu i ne treba je previše zalijevati.

Danas se dragoljub sve češće koristi u ishrani, za spremanje ukusnih vitaminskih salata. Upotrebljavaju se svi nadzemni djelovi biljke, list i cvijet i zrelo sjeme. Sjeme dragoljuba je dostupno u Bosni i Hercegovini.

Ljubičica

Ljubičica

Ljubičica ima i jednogodišnjih i višegodišnjih, u proljeće se uzgajaju na ukrasnim površinama a zimi u posudama. Iako uspijeva na različitim tlima, najviše joj odgovaraju hladna, humusna tla s dobrom drenažom. Podnosi temperature i do – 20°C, a može rasti čak i na zidovima. Ako listovi postanu pretamni, znači da im nedostaje svjetlosti. Idealna temperatura ljubičice je 20-25°C. Za pravilan uzgoj ljubičica preporučljivo je gnojiti ih jednom godišnje, a ako izgledaju uvelo, može im se dodati samo malo gnojiva kako bi se potaknuo rast. Što se tiče zalijevanja, potrebno je biti pažljiv. Ljubičica se zalijeva vodom sobne temperature, jer ako je prehladna, može oštetiti korijen. Zalijeva se tako da se u tanjurić ispod posude ulije voda, a višak se ocijedi nakon 30 minuta. Ljubičice ne vole puno vode, pa zbog toga listove nemojte čistiti vodom, nego ih lagano očistite četkom. Najčešće bolesti koje se javljaju kod uzgoja su pepelnica i različiti oblici truleži.

Maćuhica

 

Maćuhice spadaju u porodicu ljubičica, mogu biti jednogodišnje i višegodišnje ili kratkotrajne trajnice zavisnosti od vremena sadnje. Cvjetaju u periodu od maja pa sve do septembara, ali pošto su veoma otporne na niske temperature, njihovi cvjetovi se najranije pojavljuju u našim vrtovima i ostaju do kasne zime. Maćuhice nisu zahtjevne biljke. Odlično uspijevaju i u polusjeni. Veoma su otporne na hladnoću i niske temperature. Za kasno jesenju i zimsku sadnju sjetva se obavlja krajem avgusta. Nakon sjetve, sjeme se pokrije tankim slojem sipke zemlje i folijom koja održava vlažnost površinskog sloja. Folija se skida kada maćuhice počnu da niču. Period nicanja traje od 6 do 14 dana u zavisnosti od temperature. Optimalna temperatura nicanja je od 15-20°C. Ukoliko je temperatura veća od 25°C i suh površinski sloj neće doći do nicanja. Nakon što su biljke nikle, temperaturu sniziti na 10°C. Sjetva se može obaviti i u vrtu do sredine maja, kao i u plasteniku tek posijane sjemenke treba zaliti i prekriti crnom folijom do nicanja. Da bi procvjetala treba joj od 12-14 sedmica. Ne zalijevati previše ne podnosi vlagu, korijen bi joj mogao istruniti. Veoma često se u gajenju maćuhica susrećemo sa brojnim štetočinama i bolestima. Najčešće ih napadaju i pričinjavaju štete puževi sa kućicom , puževi bez kućice i lisne uši. Sjeme maćuhice je dostupno u Bosni i Hercegovini.

Kadifica

 

Kadifa je biljka iz porodice glavočika kojem pripada oko 60 vrsta. Grmolikog je oblika, izrazito jakog mirisa, a potiču iz vrućih i suhih staništa Novog Meksika i SAD-a, osim jedne vrste koja potiče iz Afrike. Kadifica može biti i jednogodišnja i višegodišnja biljka. Bogato cvjetaju cijelo ljeto, sve do prvih mrazeva. Nezahtjevna je biljka, najviše voli sunčani položaj. Može se posaditi čim prođu mrazevi, odmah od aprila pa sve do jeseni. Dobro je zalijevati i redovno uklanjati ocvale cvjetove i sjeme. Privlače i leptire i bubamare koje jedu biljne uši, a tjeraju od sebe kupusne mušice, puževe i ostale štetočine pa se preporučuje kadife posaditi i u blizini kupusnjača. Kadifica je prirodni zaštitnik organskih vrtova. Sjeme dostupno u Bosni i Hercegovini. Kada se cvijet osuši, ostaje sjeme.