Dragoljub je zeljasta, višegodišnja biljka. Poznata je kao ukrasna vrtna vrsta, ali i kao ljekovita biljka u narodnoj medicini i namirnica od koje se može spremati ukusna vitaminska salata. Cvjeta isključivo od početka ljeta do prvih mrazeva. Dragoljub nema nekih velikih zahtjeva pri uzgoju osim što mu je potrebno nešto više vlage u zemljištu, voli svjetlost. Dragoljub se sije u aprilu ili maju, važno je znati da dragoljub ne voli presađivanja, a ako se presađuje onda to učiniti polako i pažljivo. Dobro podnosi sušu i ne treba je previše zalijevati.

Danas se dragoljub sve češće koristi u ishrani, za spremanje ukusnih vitaminskih salata.

U kulinarstvu se koriste listovi i cvjetovi borača, koji imaju sličan okus kao i krastavac. Stariji listovi borača su deblji i dlakaviji pa su samim time manje prikladni za jelo, ali svejedno se mogu upotrijebiti za pripremu čorba, variva i nadjeva za pite.

Sirovi mladi listovi borača koriste se kao začin u drugim jelima ili salatama, a u kombinaciji s vlascem dodaju se sirnim namazima. Od njih se mogu praviti umaci i salate, a isto tako se mogu dodavati gotovo svim jelima od povrća. Jelima se dodaju neposredno prije posluživanja jer prženjem i kuhanjem gube aromu.

Cvjetovi borača imaju sličan okus kao i listovi, a najčešće se koriste za dekoriranje slastica. Pripremaju se tako da se umoče u lagano zapjenjen bjelanjak, a zatim se preko njih posipa prosijani šećer u prahu. Višak šećera se nakon toga otrese i cvjetovi se stavljaju na sušenje. Ovako pripremljeni cvjetovi mogu se u hermetički zatvorenim posudama čuvati do tri mjeseca.

Maćuhice spadaju u porodicu ljubičica, mogu biti jednogodišnje i višegodišnje ili kratkotrajne trajnice zavisnosti od vremena sadnje. Cvjetaju u periodu od maja pa sve do septembra. Maćuhice nisu zahtjevne biljke. Veoma su otporne na hladnoću i niske temperature. Ne zalijevati previše, ne podnosi vlagu, korijen bi joj mogao istruniti. Veoma često se u gajenju maćuhica susrećemo sa brojnim štetočinama i bolestima. Najčešće ih napadaju i pričinjavaju štete puževi sa kućicom, puževi bez kućice i lisne uši. Sjeme maćuhice je dostupno u Bosni i Hercegovini. Danas se maćuhice sve češće koriste u ishrani,kao dekoracija na slasticama, tortama.

Kadifica je biljka iz porodice glavočika kojem pripada oko 60 vrsta. Grmolikog je oblika, izrazito jakog mirisa. Kadifica može biti i jednogodišnja i višegodišnja biljka. Bogato cvjetaju cijelo ljeto, sve do prvih mrazeva. Nezahtjevna je biljka, najviše voli sunčani položaj. Može se posaditi čim prođu mrazevi, odmah od aprila pa sve do jeseni. Dobro je zalijevati i redovno uklanjati ocvale cvjetove i sjeme. Privlače i leptire i bubamare koje jedu biljne uši, a tjeraju od sebe kupusne mušice, puževe i ostale štetočine pa se preporučuje kadife posaditi i u blizini kupusnjača. Kadifica je prirodni zaštitnik organskih vrtova. Sjeme dostupno u Bosni i Hercegovini. Kada se cvijet osuši, ostaje sjeme. Koristi se u ishrani, kao dekoracija na tortama, kolačima.

Različak je zeljasta jednogodišnja biljka iz porodice tratinčica (Asteraceae). Podrijetlom iz južne i središnje Europe, različak se široko uzgaja u Sjevernoj Americi kao vrtna biljka. Nekada je bio česti poljoprivredni korov na poljima kukuruza i drugih žitarica.
Ova jednogodišnja (ili dvogodišnja) biljka visoka može narasti i do 80 cm visine. Dugotrajni cvijetovi plave, bijele ili ružičaste boje na vrhu su žilavih stabljika. Listovi različka su uski, prekriveni dlačicama mekim poput pamuka i rubovi su nazubljeni.
Sušeni različak lijep je i jestiv cvijet poznat po svojim kobaltno plavim laticama. Zbog svog zapanjujućeg okusa sličnom klinčiću ovaj neobični ukras sve je više prisutan u kulinarstvu.
Stavite prstohvat latica na bijelu ribu za izvrstan završni dodir ili pokušajte upotrijebiti nekoliko latica različka za ukrašavanje kanapea, kolača, plata sireva ili salata od kus-kusa.
Kobaltno plave latice različka također daju boju i aromu kad se dodaju u tekućinu – izvrstan u koktelima, čajevima ili smoothiejima

Vrlo je zdrava biljka, otporna na bolesti. Štetnici, najčešće biljne uši, mogu napasti prkos ukoliko raste u prekomjerno vlažnoj sredini. Redovnim uklanjanjem procvjetalih cvjetova potiče se stvaranje novih pupoljaka i njihovo cvjetanje.

Ovaj cvijet od velike je koristi u kulinarstvu. Koristi se za ukrašavanje salata ili u nadjevima za piletinu ili ribu, a mogu biti umiješane u kreme za deserte.Prkos je odlična i u medicinske svrhe jer je bogata vitaminom C.